Skip to main content

Disleksija

Disleksija se definiše kao specifična razvojna jezička smetnja koja se manifestuje kroz nemogućnost ovladavanjem čitanja i/ili razumevanja pročitanog i pored normalne inteligencije, očuvanog vida,povoljnih edukativnih,  i socijalnih faktora.

Šta uzrokuje disleksiju?

Uzročnih disleksije je u osnovi jezički (deficit fonološke svesnosti), i kognitvni (verbalno pamćenje, pažnja), i genetski određen.

Kako se ispoljava?

Disleksija se ispoljava kroz:

  1. Otežano razlikovanje fonema sličnih po zvučnosti :a-o,o-u,e-i)

  2. Nesposobnost analize i sinteze reči na slogove i foneme koja se manifestuje kao nemogućnost upamćivanja oblika slova ili njihove zamene Sporo i nesigurno čitanje Zamene, izostavljanja i dodavanja slova i/ili slogova unutar reči zamene fonetski sličnih slova (b-p, d-t, g-k, m-n, ć-đ, č-dž itd.) Više od pet grešaka ispoljenih prilikom deljenja reči na slogove (izostavljanje slogova ipogrešne podele) ukazuju da se radi o disleksiji.

  3. Nesposobnost razumevanja i čitanja teksta, a neke od tipologija grešaka su:

    • nemogućnost zapamćivanja slova;

    • česte zamene vokala unutar reči;

    • supstitucija konsonanata;

    • zamenjuju slova koja su slična po obliku;

    • zamenjuju slova koja su fonetski slična (b-p, d-t, g-k, m-n itd beba-deda,bara-Dara,moj-noj,mama-nana.);

    • zastoji pred početak reči;

    • čitaju slovo po slovo ili seckaju na slogove;

    • ponavljanje slova ili sloga;

    • izostavljanje slova(unutar ili na kraju reči izostavi jedno slovo prozor-pozor,krava-kava)

    • dodavanje slova(oblak-obalak,breskva-breskava);

    • premeštanje redosleda slova u reči(od-do,lasta-talas,lavab-labavo);

    • preskakanje kratkih reči (veznika, predloga…);

    • odvojeno čitanje reč po reč;

    • preskaču slova, reči i redove;

    • nepoštovanje ortografskih pravila (zareza, tačke);

    • sporo i nesigurno čitanje;

    • nerazumevanje pročitanog,  zbog čega imaju teškoće u donošenju zaključaka;

    • zamenjuje, izostavlja i dodaje slova i slogove unutar reči (on-ne, je-ej, mi-im, brod – borod, brada – barada, dobar – obar, vrata – trava, novi – vino…);

  4. Deficit vizuelne percepcije ispoljava se kod disleksične dece i kod brojeva koji liče kao što su brojevi: 7-1, 5-3, 8-4, 6-9, 2-3 ili kod dvocifrenih brojeva: 23-32, 45-54, 36-63, 71-17.

  5. Teškoće u orijantaciji u vremenu i prostoru ispoljavaju se kao ogledalsko pisanje štampanih slova i brojki (E-3,S-6), izvrtanje repa slova J na desnu umesto na levu stranu,u tendenciji da se u ščitavanju dva slova započne sa drugim slovom (npr.os umesto so), u sklonosti u izvrtanju slova.

Greške kod deteta sa disleksijom su mnogobrojne i stalno prisutne. Dete može više puta jednu istu reč pročitati na potpuno drugačiji način, najpre pravilno, a zatim nepravilno, pri čemu svako ponovno čitanje zvuči drugačije.

DISGRAFIJA

Disgrafija je specifična smetnja u razvoju,učenju i sticanju sposobnosti pisanja prema prema pravopisnim načelima određenog jezika koja postoji pored normalne inteligencije,očuvanog vida i sluha, povoljnih edukativnih,psiholoških i socijalnih faktora.Greške prilikom pisanja javljaju se na nivou slova, sloga, reči i rečenice.

Vizuelne disgrafije;

nastaju usled izmenjene vizuelne percepcije i diskriminacije, poremećaja vizuelne memorije, prostorne orijentacije i/ili suženog opsega vizuelne percepcije(vid je potpuno očuvan) .U pisanju se neformiranost vizualno-prostorne percepcije i orijentacije manifestuje u mešanju slova. Vizualne greške se mogu prepoznati tako što dete veoma teško usvaja grafički oblik (optičku sliku) pojedinih slova, a u kasnijim razredima meša vizualno slična slova. Većina dece imaju iste teškoće i u svladavanju čitanja (vizualna disleksija). Tako se, na primer, slova “n” i “u” i “b” i “d” razlikuju samo položajem u prostoru (isti oblik je drugačije okrenut u prostoru u odnosu na posmatrača).

Auditivne disgrafije

nastaju usled nerazvijenog fonemskog sluha kada i pored normalnog fiziološkog prijema zvuka ne postoji auditivno diferenciranje fonema. Sposobnost auditivnog uočavanja razlika između akustički sličnih glasova uslov je za izgradnju jasne auditivne predstave tih glasova, pa ne raspolaže ni odgovarajućom auditivnom memorijom za njih. Auditivne disgrafije dolaze do izražaja u diktatu i u svim oblicima samostalnog pisanja,ne dolaze do izražaja jedino prilikom prepisivanja,

Jezičke disgrafije

u osnovi imaju patološki jezički razvoj i patološki nerazvijen govor. Sreću se obično kod učenika koji imaju razvojnu disfaziju.

Grafomotorne disgrafije

proističu iz nerazvijenih i nekoordiniranih grafomotornih pokreta ruke, koji dovode u pitanje sam rukopis kao takav, a ne njegovu sadržajnu i pravopisnu stranu.Grafomotorna disgrafija manifestuje se lošom organizacijom grafomotornog izraza u prostoru i lošom uobličenošću jedinica koje čine niz.

Smetnje pri pisanju mogu se manifestovati kao:

  • disgrafičan rukopis je u celini neuredan

  • loše postavljen u prostoru stranice na kojoj je izveden,bez jasno određenih margina

  • redovi su ulomljeni,talasasti ili silaze koso,napuštajući očekivan horizontalni pravac

  • reči su između sebe stisnute ili je prostor između njih neujednačen ,čas je širi,čas uži

  • zamena grafički sličnih slova ( b-d,m-n,a-o,e-o,i-u)i fonetski sličnih(d-t,k-g,s-z,š-č)

  • nepoznavanje granica pa kratke reči,delove složenih glagola,predloge ili rečcu ’’ne’’ piše spojeno

  • greške na nivou sloga i slova koje ukazuje da dete ne uočava sve glasove koju čine reč (zc-zec,ptka-patka)

  • premeštanje slova

  • česta su ispravljanja slova docrtavanjem delova slova „retuširana“

  • dodavanje suvišnih slova se događa kod neispravnog unutrašnjeg izgovora reči tokom pisanja (varat-vrat)

  • razdvojeno pisanje delova iste reči

  • premeštanje slova i sloga ukazuje na poteškoće uočavanja redosleda glasova u reči uz nedovoljnu razvijenost pažnje

  • dete uočava svaki glas ali neispravno beleži njihov redosled npr. tapka-patka, bart-brat

  • ne razlikovanje slova sličnih po obliku d-b, č-ć i izokretanje slova na suprotnu stranu

  • nedovoljno uočavanje razlika između slova sličnih po obliku,zbog čega dolazi do njihove zamene: n-h,c-o,č-ć,s-š

  • smetnje u zapamćivanju slova (nemogućnost njihovog dovođenja u sećanje)

  • pisanje s desna u levo ’’ogledalsko pismo’’

  • linija slova je nazubljena,čas deblja čas tanja

  • neispravno rastavljanje (ne ću, za plakao) i sastavljanje reči (hoćešli) i remećenje granica između reči

  • problem promene reči prema kategorijama broja, roda, padeža i vremena npr. veliko mrlja,jato ptice…

  • greške povezivanja reči u rečenici, neispravna interpunkcije

  • izokretanje na suprotnu stranu, izokretanje gore-dole